Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša je temeljna organizacija niškog književnog staleža, osnovana 1952. godine u Nišu, sa ciljem da okuplja književnike i književne prevodioce, afirmiše njihovo stvaralaštvo i zastupa interese svojih članova u javnosti.
Istorijat
Koreni književnog života u Nišu sežu u prošlost, verovatno i dalje od XVI veka, kad se pouzdano zna da je u Manastiru Svetog Đorđa u Kamenici delovala prepisivačka škola – jedna od najznačajnijih na prostoru tadašnje Srbije, ravna po ugledu čuvenoj Resavskoj školi.
Savremena književna okupljanja u gradu započela su nakon oslobođenja Niša od osmanske vlasti 1878. godine i naročito se vezuju za Đačku literarnu družinu „Njegoš”, osnovanu u Prvoj niškoj gimnaziji 1883. godine. Među njenim članovima u ranijim decenijama bili su kompozitor Stanislav Binički i pisac Borisav Stanković, dok je tokom pedesetih godina predsednik družine bio pesnik Branko Miljković.
Preduslovi za osnivanje Društva
Uprkos različitim neformalnim oblicima okupljanja pisaca u kasnijim decenijama nakon oslobođenja Niša, čvršći oblici staleškog organizovanja javljaju se tek nakon Drugog svetskog rata.
Već tokom 1945. i 1946. godine u zgradi stare Narodne biblioteke u Jeronimovoj ulici u Nišu, okuplja se manja grupa književnika, uglavnom profesora i novinara, među kojima su bili Danica Čemerikić, Petar Lazić, Risto Otović, Stojanka Travanj, Živojin Lekić, Velizar Z. Pešić, Boris Jovanović, Veljko Vidaković, Đorđe Popović, Stanko Tasić, Predrag D. Cvetičanin, Nikola Meljanicki, Miodrag Petrović, Olivera Bodiš, Aleksandar Birviš, Ljuba Stanojević i Ljubomir Žunić.
Ovo okupljanje dovelo je 1948. godine do osnivanja Literarnog kluba Rade Koparec, nazvanog po pesniku i revolucionaru Radivoju Koparecu (1919–1943) i objavljivanja desetak brojeva Književnog časopisa Naš put.
Osnivanje Društva
Iz kruga entuzijasta, koji je okupio većinu tadašnjih niških književnika, vremenom je proistekla inicijativa za osnivanje stalne i institucionalno priznate organizacije.

Tako je, nakon svih početnih poteškoća, Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša zvanično osnovano 1952. godine, po odobrenju tadašnjeg Odeljenja unutrašnjih poslova, na osnovu prijave koju su potpisali: Milentije Stojiljković, Danica Čemerikić, Slavko Miloradović, Đorđe Popović, Veljko Vidaković, Nikola Meljanicki, Radomir Milojković, Milojko Milojković, Miodrag Riznić i Živojin Lekić. Za prvog predsednika Društva izabran je Velimir Živojinović Masuka.
Zahvaljujući podršci predsednika tadašnjeg reonskog odbora Narodnog fronta, pesnika Velizara Pešića, Društvo dobija prostorije u zgradi Opštine Niš za redakciju novog književnog časopisa Gledišta, čiji se prvi broj pojavio 1. oktobra 1953. godine. Časopis je prvobitno izlazio do 1964. godine, a tokom 2022. godine obnovljena je redakcija, da bi na sedamdesetu godišnjicu, 1. oktobra 2023. godine, ponovo počeo sa radom, sada kao onlajn časopis.
Društvo danas
Pored kratkotrajnih administrativnih zastoja u radu, Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša od osnivanja okuplja profesionalne pisce i prevodioce koji žive u Nišu ili potiču iz ovog grada. Društvo je osobeno po tome što u svojim redovima ima niz značajnih ličnosti koje se usko bave naukom o jeziku i književnosti, ali podjednako i važne stvaraoce književnosti.
Društvom rukovodi Predsedništvo sa dvogodišnjim mandatom. Mesto rođenja ili prebivališta ne predstavlja uslov za prijem u članstvo, koji je utvrđen Statutom Društva. Član Društva može da postane svaki punoletni književni stvaralac koji ima najmanje dva objavljena dela i podnese zahtev za prijem u članstvo.
Predlog za prijem novih članova utvrđuje Predsedništvo, koje Skupštini podnosi izveštaj sa imenima predloženih kandidata. Odluku o prijemu donosi isključivo Skupština Društva.
Nakon Skupštine održane u februaru 2025. godine, Društvo broji 78 članova.
Naziv i tradicija
Društvo je tokom prve dve decenije rada, po prvom srpsko-američkom pesniku Proki Jovkiću, nosilo naziv Društvo književnika „Nestor Žučni”, a u literaturi se pominje i pod imenima Književno društvo u Nišu ili, kasnije, Društvo književnika Niša. Današnji puni naziv, Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša, usvojen je 2014. godine.

Dosadašnji predsednici Društva:
- Velimir Živojinović Masuka
- Ljubisav Stanojević
- Minja Ilijeva
* * *
- Mihajlo Ignjatović
- Velimir Kostov
- Zvonko Karanović
- Zoran Pešić Sigma
- Ivan Cvetanović
- Dragan J. Ristić
- Velibor Petković
Predsedništvo
Od februara 2019. godine, radom Društva rukovodi Predsedništvo u sastavu: prof. dr Dragoljub B. Đorđević, dr Snežana Božić, dr Jelena S. Mladenović, dr Aleksandar Kostadinović, potpredsednik i Dalibor Popović Pop, predsednik.
Aktivnosti
Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša aktivno učestvuje u kulturnom životu organizovanjem konkursa i dodelom gradske književne Nagrade Slaviša Nikolin Živković kao i kroz tradicionalno međunarodno okupljanje pisaca tokom Književne kolonije Sićevo.
Takođe, Društvo obeležava značajne međunarodne datume posvećene književnosti, među kojima je Svetski dan poezije, koji već tradicionalno proslavlja trodnevnim festivalom Provetravanje pesme.
Pored toga, Društvo uređuje onlajn časopis Gledišta, bavi se izdavačkom delatnošću i pruža organizacionu, logističku i tehničku podršku svojim članovima. Posebna pažnja usmerena je na podsticaj mladih pisaca kroz javne nastupe, saradnju sa medijima, kao i učešće u humanitarnim i društvenim inicijativama.
Krsna slava
Poštujući verske i kulturne različitosti svojih članova, Društvo neguje tradiciju proslavljanja krsne slave – Svetog ispovednika Dositeja, po blagoslovu Njegovog Visokopreosveštenstva Arhiepiskopa i Mitropolita niškog Gospodina Arsenija.


Partnerske organizacije
Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša ostvaruje saradnju sa Univerzitetskom bibliotekom „Nikola Tesla” u Nišu.
Sporazum o saradnji dve institucije potpisan je 2023. godine, čime je ozvaničena njihova dotadašnja višegodišnja kulturna i stručna saradnja. Saradnja se realizuje kroz zajedničke programe, književne promocije i predstavljanja stvaralaštva članova Društva.
Sedište
Nakon osnivanja, Društvo je izvesno vreme delovalo u zgradi današnje Skupštine Grada Niša, a potom u prostorijama tadašnje Kulturno-prosvetne zajednice. Značajan period su se članovi Društva okupljali u zgradi Zadužbine Vladike Jeronima, ali tokom svog postojanja Društvo nije imalo trajno obezbeđenu adresu, već je koristilo više privremenih prostora. Trenutno sedište Društva nalazi se u Nišu, u ulici Šumatovačka broj 4.
Izdavačka delatnost
Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša, pored uređivanja obnovljenog časopisa za kulturu, umetnost i društvena pitanja Gledišta, ima zapaženu izdavačku delatnost kroz više biblioteka koje neguju teoriju književnosti, prevodilaštvo, prozu i poeziju.
Izdavačka delatnost obuhvata kako promociju srpskih autora, tako i prevode knjiga, ali pruža i podstrek mladim glasovima sa književne scene.
- Biblioteka Naš put – posvećena teorijskoj i naučnoj knjizi, s ciljem da podstiče istraživanje, kritičko mišljenje, širenje znanja i intelektualne debate.
- Biblioteka Dusa – Društvo uglednih stvaralaca – posvećena beletristici s ciljem da sačuva čast i pisca i čitaoca.
- Biblioteka Kod – predstavlja most između kultura i jezika, podstičući prevođenje knjiga poezije i proze.
- Biblioteka Sigma – posvećena poeziji i popularizaciji pesničkih glasova.
- Biblioteka Knjižnica Gutenberg – oživljava duh prve niške novovekovne knjižare, čuvajući tradiciju i šireći vidike kroz različite knjige i ideje.
- Biblioteka Slaviša Nikolin Živković – obuhvata knjige koje su ovenčane nagradom Slaviša Nikolin Živković.
U danima obeležavanja jubileja – sedamdeset godina od osnivanja, Društvo je 2022. godine pokrenulo internet knjižaru Nestor Žučni da otrgne zaboravu stvaralaštvo Proke Jovkića.
Značajni članovi
Među članovima Društva koji su ostavili dubok trag u književnosti, jeziku i kulturnoj javnosti ističu se, između ostalih:
Osnivači i rani značajni članovi
Velimir Živojinović Masuka (1886-1974) – književnik i prevodilac, prvi predsednik Društva, čiji rad je značajan za razvoj srpske kritike i esejistike.
Miloš N. Đorić (1893-1975) – lekar, književnik i prevodilac; ostavio trajan trag u medicini i kulturi Niša.
Ljubisav Ljuba Stanojević (1927-2005) – pesnik i esejista, modernistička dela povezana sa niškim kulturnim krugovima.
Pesnici i književnici
Branko Miljković (1934-1961) – jedan od najznačajnijih srpskih pesnika 20. veka, klasik moderne poezije.
Slaviša Nikolin Živković (1953-1990) – Društvo danas dodeljuje nagradu u znak sećanja na njegovo vrsno stvaralaštvo.
Slobodan Stojadinović Čude (1948-2011) – književnik i publicista, značajan za lokalnu i nacionalnu scenu.
Gordana Todorović (1933-1979) – pesnikinja, afirmisala kulturni život jugoistoka Srbije.
Zoran Pešić Sigma (1960-2019) – pesnik i prozni pisac, prepoznatljiv poetski izraz.
Goran Stojanović (1960-2014) – pesnik i novinar, plemeniti sanjar.
Savremeni značajni članovi
Miroljub Stojanović (1941-2016) – profesor i književnik, kao osnivač departmana za srpski jezik na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu ostvario ogroman uticaj na obrazovanje i kulturu regiona.
Nedeljko Bogdanović (1938-2025) – lingvista i književnik, značajan za dijalektologiju i jezičke studije.
Blagoje Glozić (1939-1995) – pisac i esejista, doprineo razvoju savremene književne scene juga Srbije.
Dimitrije Milenković (1935-2025) – pesnik, esejista i prozni pisac, dela prevođena na više jezika.
Saša Hadži Tančić (1948-2014) – književnik, afirmisao kulturni život Niša.
Dragana Mašović (1955-2023) – vrsni profesor i prevodilac na čijim knjigama su stasavale generacije
Nikola Meljanicki (1929-1989) –pisac, doprineo razvoju lokalne književne scene.
Vidosav Vice Petrović (1936-2017) – pesnik i pripovedač, dela odražavaju duh Niša.
Branimir Živojinović (1930-2007) – pisac i prevodilac, značajan za afirmaciju savremene književnosti.
