Vladika niški dao je 2022. godine blagoslov našem Društvu da Svetog Ispovednika Dositeja, episkopa niškog proslavljamo kao svoju Krsnu slavu. Ovim povodom predsednik Dalibor Popović Pop, uputio je poruku članovima i prijateljima Društva:

S obzirom na to da se naše Društvo sticajem objektivnih okolnosti još uvek nije uselilo u nove, prikladne prostorije, gde bi kako priliči – domaćinski, mogli da ugostimo sve zvanice, pozivam članove Društva i sve naše prijatelje da svojim prisustvom na svenoćnom bdeniju u starom niškom sabornom hramu doprinesu molitvenoj proslavi ovog velikog ugodnika Božijeg, koga, kao i naše Društvo, Pravoslavna Eparhija niška slavi kao jednog od svojih najvećih molitvenih zastupnika pred Prestolom Gospodnjim.
U noći između 12. i 13. januara 2024. godine, uoči dana praznika ovog svetitelja, Njegovo Preosveštenstvo Episkop niški gospodin Arsenije, načalstvovaće svenoćnim bdenijem, koje će se služiti u starom niškom Sabornom hramu Svetih Arhangela, sa početkom u 20:30 časova.

Episkop Dositej (Vasić) rođen je u Beogradu 5. decembra 1877. godine. Na krštenju je dobio ime Dragutin. Gimnaziju i bogosloviju završio je u Beogradu, a zvanje kandidata bogoslovlja stekao nakon završene Kijevske duhovne akademije 1904. godine, u koju je otišao kao pitomac mitropolita Mihaila. Usavršavao se u Berlinu na filosofsko-bogoslovskoj grupi nauka, a u Lajpcigu je studirao čistu i eksperimentalnu psihologiju. Bio je suplent bogoslovije u Beogradu, a 25. maja 1913. je hirotonisan za episkopa niškog. Decembra meseca iste godine, prigodno je obeležen jubilej hiljadušestogodišnjice od donošenja Milanskog edikta.
Sa proslave 1600 godina od donošenja Milanskog edikta u Nišu, ostao je sačuvan jedan kratki video snimak, na kome se vidi osvećenje spomenika mitropolitu niškom Meletiju i rodoljubima.

U Nišu će vladiku Dositeja zateći i Prvi svetski rat. U ova teška i stradalna vremena, vladika Dositej je pokazao svoju neiscrpnu dobrotu, ljubav i predusretljivost, ne samo u prema građanima Niša, već i prema hiljadama izbeglica i nesrećnika. 1915. godine oko stotinu ratne siročadi smestio je u manastiru svetog Romana kod Đunisa, što im je omogućilo da prežive rat.
Kada je srpska vojska morala da se povuče preko Albanije u Grčku novembra 1915. godine, vladika Dositej je ostao sa narodom u Nišu, gde je dočekao neprijateljsku vojsku. On je lično, sa sveštenicima i starcima, izašao ispred naoružanih okupatora i molio u ime zajedničkog stradanja u prošlosti od Turaka i „najviše u ime naše Jedne Svete Hrišćanske Vere,“ da neprijatelj poštedi stare i nemoćne i bez odbrane ostavljene žene i decu. Zapisuje ove redove 2016. godine tadašnji đakon, a danas jerej Dalibor Midić, nakon obimnih istraživanja o vladiki Dositeju.
Vladika Dositej bio je veliki čuvar srpske kulturne baštine. Podigao je spomenik mitropolitu Meletiju Mučeniku i spomenik Čegarskim junacima. Jedan je od osnivača narodnog univerziteta u Nišu.

Na redovnom zasedanju Arhijerejskog sabora 1933. godine, vladika Dositej je izabran za mitropolita Zagrebačkog. Prilikom odlaska iz Niša, vladiku je na železničkoj stanici ispratilo više hiljada Nišlija. Umro je 13. januara 1945. godine u manastiru Vavedenje u Beogradu od posledica mučenja koje je proživeo u Zagrebu. Uvršten je u kalendar svetih Pravoslavne Crkve 22. maja 1998. godine. Njegov spomen se praznuje 13. januara.
Podsećamo, kao temeljna organizacija niškog književnog staleža, Društvo književnika i književnih prevodilaca Niša baštini tradiciju koja seže u prvu polovinu dvadesetog veka i čuva ugled u javnosti i zastupa stvaralačke i esnafske interese članova. Uprkos administrativnim zastojima, Društvo izvorno čine profesionalni pisci i prevodioci koji žive ili su rođeni u Nišu. Članovi Društva učestvuju u radu programskog saveta Književne kolonije Sićevo, u žirijima književnih nagrada, organizovanju i vođenju književnih radionica i programa u Srbiji i inostranstvu.
